Surogat majčinstvo: globalno trgovanje ženskim tijelima
Mi, organizacije okupljene u Žensku Mrežu Hrvatske se snažno protivimo surogat majčinstvu. Naš je stav da surogat majčinstvo predstavlja trgovanje ženskim tijelima i djecom, te prijetnju osnovnim ljudskim pravima žena i njihovom tjelesnom integritetu.
Surogat majčinstvo nije legalno u Hrvatskoj. Međutim, ne postoji zakon koji bi se bavio činjenicom da stanovnici/e Hrvatske mogu koristiti surogat majke van granica svoje zemlje, i da na taj način rođenu djecu dovedu u Hrvatsku. U vezi s tim potreban je razgovor u okviru koga je fokus na integritetu ženskog tijela a ne na pravima partnera bez dece koja se kose sa osnovnim ženskim ljudskim pravima.
Surogat majčinstvo – iz altruističkih pobuda i komercijalno
Za razliku od komercijalnog surogat majčinstva, kod surogat majčinstva iz altruističkih pobuda, surogat majke ne očekuju da im se plati naknada za žrtvovanje svog tijela. Ovaj vid surogat majčinstva se oslanja na dobru volju druge žene, spremnost na samožrtvovanje i spremnost da se stave na raspolaganje tijelo i reproduktivni organi, bez očekivanja nagrade za ovu žrtvu tokom cijele trudnoće. I na kraju, od njih se očekuje da daju drugom dijete koje su nosile 9 mjeseci.
Iskustva zemalja u kojima je surogat majčinstvo iz altruističkih pobuda dozvoljeno, kao što su Velika Britanija, Nizozemska i Amerika, govore da je poslije legalizacije uslijedila komercijalizacija. Jako je teško isključiti novac, mito ili pritisak koji prate surogat majčinstva. Ovi problemi nisu u dovoljnoj mjeri istaknuti kao zabrinjavajući u javnim debatama i nisu adekvatno uzeti u razmatranje.
Socijalna i ekonomska nejednakost kao preduvjet za iskorištavanje
U većini slučajeva komercijalnog surogat majčinstva, ‘’narudžbe’’ dolaze iz zapadnih zemalja, a surogat majke su iz zemalja Trećeg svijeta ili zemalja u razvoju. Evidentan je neravnopravan odnos moći između onih koji žele dijete i surogat majki. Ljudi sa Zapada, prilikom potrage za djetetom, koriste tešku ekonomsku situaciju kojoj su izložene žene na Istoku. Postajanje surogat majkom je način za ženu u socijalno podređenom položaju, da proda ono što bi uživanjem fundamentalnih prava trebalo biti zaštićeno – njeno vlastito tijelo.
Govoriti o slobodnoj volji i izboru žene, u ovom kontekstu, je jako problematično. Studija o surogat majkama u Anand-u, u Indiji, ustanovila je da je 50% ovih majki bilo nepismeno i da mnoge nisu znale ni pročitati ugovor koji su potpisale. Potpisivanje ugovora znači odricanje prava na vlastito tijelo. Žene su zavisne od nekoga drugog tko se treba postarati da su razumjele uvjete koji ih obavezuju i vlastita prava tokom trudnoće. One su često iz siromašnih porodica i uvjeti života im ne nude mnoštvo šansi kada treba izabrati između preživljavanja i zaštite tjelesnog integriteta.
Naručioci često zahtijevaju da im se da pravo da mogu utjecati na živote surogat majki, npr. postavljaju zahtjeve koji se odnose na način ishrane, vježbanje i seksualnu aktivnost. Život surogat majke je najbolje opisan kao privremeno ropstvo, jer žena više nema pravo odlučivati o vlastitom tijelu i načinu života. Također je važno upamtiti da pravo ne pruža zaštitu surogat majkama u ugroženim zemljama. Klijenti koji su došli iz zemalja u kojima je surogat majčinstva legalno, kao Velika Britanija i Nizozemska i dalje koriste surogat majke iz ovih dijelova svijeta.
Medicinske posljedice
Posljedice trudnoće, fizički i psihološki, je nemoguće predvidjeti. Svaka trudnoća je jedinstvena, kao i što je svaka majka i svako dijete jedinstveno. Ono što u svakom slučaju znamo je činjenica da je biti trudna i roditi dijete jedna od najopasnijih situacija sa kojima se žena u reproduktivnom periodu može suočiti. Trudnoća nikada nije bez rizika. Neki od rizika, pored smrti, su nemogućnost kontroliranja pražnjenja crijeva (3%), depresija (12.5%), preklamsija (7%) i Gravesova bolest (6%). Djeca koju rađaju surogat majke u Indiji su češće “došla na svijet” “carskim rezom” jer su djeca prevelika za majku. To podrazumijeva dodatne rizike od komplikacija, sada, i u budućim trudnoćama.
Zabrinutost u vezi sa etikom
Pravo sklapanja ugovora sa drugom osobom nikada nije bilo apsolutno. Predmet ugovora ne može biti ubojstvo ili prodaja sebe u ropstvo. Sloboda ugovaranja može ići do te točke. Ženska mreža Hrvatske surogat majčinstva vidi kao ugovor o privremenom ropstvu, u okviru koga se surogat majka, tokom trudnoće, odriče vlastitog prava na tjelesni integritet. Ovakav ugovor je ništavan u slučaju kada bi ga se pokušalo prisilno izvršiti. Šta će se dogoditi ukoliko se surogat majka predomisli? Da li ćemo uključiti policiju i prisiliti je da ispuni ugovorom predviđene obaveze? Da li ćemo joj uskratiti pravo na abortus? Da li naručioci mogu tražiti refundaciju ili odštetu ukoliko žena ne uspije iznijeti trudnoću ili ako pobaci? Pravni sistem ne može i ne bi trebao naređivati prisilno izvršenje ugovora u kojem se žena odriče svojih ljudskih prava.
Zanemarivanje perspektive ljudskih prava u debati o surogat majčinstvu
Aspekt socijalne i ekonomske ranjivosti, koliko god dramatičan bio, nije primarni razlog zbog kojega bi surogat majčinstvo moralo biti zabranjeno. Legalizacija surogata dozvolila bi korištenje ženskog tijela i reproduktivnih organa žene od strane drugih osoba, na štetu žene.
Pravo na tjelesni integritet i osnovna ljudska prava, trebala bi biti ispred navodnog prava roditelja da imaju djecu. Djeca uvijek imaju pravo na roditelje, ali ne postoji ljudsko pravo roditelja da imaju djecu. Svako dijete ima pravo da ne bude roba na tržištu. Moramo se odreći pristupa koji ima liberalno tržište prema surogatu, koji privilegira platežne kupce dok su ženska ljudska prava nešto o čemu se pregovara.
Ženska mreža Hrvatske strahuje od ukidanja osnovnih prava u korist želje pojedinaca da u ime osobnog ostvarenja postanu roditelji. Pitanje surogata je tretirano iz kuta reproduktivnih prava i mogućnosti da roditelji bez djece dobiju bebu. Ali se ovo pitanje može tretirati vjerodostojno samo iz perspektive ljudskih prava.
Imati feministički pristup surogatu znači odbaciti ideju da žena može biti korištena kao “posuda” i da njene reproduktivne sposobnosti mogu biti kupljene. Pravo na tjelesni integritet je pravo oko kojeg nema pregovora i koje ne može biti predmet bilo kojeg ugovora. Međutim, ugovori se odobravaju i surogat majčinstva se i dalje trguje ženskim tijelima i djecom. Pravo žene i djece, ne interes kupca, mora biti fokus debate o surogat majčinstvu.
Preklamsija se obično pojavljuje u drugom tromesečju trudnoće negdje oko 20. tjedna, i karakteriziraju je visok krvni pritisak i visok nivo proteina u urinu.
Gravesova bolest je najčešća vrsta oboljenja sa pojačanom funkcijom štitne žlijezde – hipertireozom.
