MEĐUNARODNI je dan žena, dan kada slavimo ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.”Nećemo zaboraviti osam sati rada, osam sati kulturnog uzdizanja i osam sati odmora”, poručilo je danas 100-tinjak aktivistkinja za ženska prava i socijalnu pravdu u prosvjednom maršu zagrebačkim ulicama povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, protiveći se novom prijedlogu Zakona o radu (ZOR). Prosvjedu su se pridružili i njihovih sindikalni kolege.” “Sačuvajmo rad na neodređeno”, “Nećemo zaboraviti 8+8+8”, “Ne prihvaćamo demontažu socijalne države”, “ZOR mora pasti”, samo su neke od parola koje su nosile aktivistkinje od Zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj ulici do Trga bana Jelačića u koloni u kojoj su se vijorile brojne ljubičaste zastave na kojima je pisalo jednostavno “8. ožujka”.

Ljubičasta boja u spomen je na žene iz Chicaga poginule u borbi za pravo glasa i bolje uvjete rada čija su tijela bila umotana u ljubičaste plahte. Žalosno je da se nakon više od 100 godina moramo boriti za iste stvari, poručile su žene na Trgu bana Jelačića.

“Novi Zakon o radu promovira nesigurne oblike rada, produljuje radni tjedan, ograničava pravo radnika na štrajk. Takve neoliberalne reforme koje pogoduju isključivo kapitalu, a nauštrb radnica i radnika i demontažu socijalne države ne smijemo dopustiti”, istakle su aktivistkinje iz Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa i Ženske fronte za radna i socijalna prava.

Upozorile su da će novi ZOR posebice pogoditi žene, trudnice, starije radnice i osobe s invaliditetom i dodatno otežati položaj mladih žena na tržištu rada.

Veliki problem: Povratak s rodiljnog dopusta

Višnja Stanišić, predsjednica ženskog sindikalnog odbora i članica Ženske fronte upozorila je na veliki problem žena nakon povratka porodiljnog dopusta jer je čest slučaj da se ne mogu vratiti na isto radno mjesto pa čak ni u istu tvrtku.

“Novi prijedlog Zakon o radu donosi veći broj nezaposlenih, iako se govori o fleksibilizaciji zapošljavanja. Takva se fleksibilizacija valjda misli provesti lakšim otpuštanjem”, upozorila je. Osim toga, kaže, rad na određeno postao je pravilo, ne iznimka, a takva se situacija ovim prijedlogom zakona dodatno legitimizira jer radni tjedan može trajati i do 60 sati.

Aktivistkinje stoga zahtjevaju radni tjedan do 40 sati i osam sati prekovremenog rada, ugovor o radu na neodređeno vrijeme na najdulje dvije godine, ograničavanje broja ugovora o radu na neodređeno u jednoj tvrtki, vraćanje žena nakon porodiljnog dopusta na isto radno mjesto.

“Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”, “Žene kažu ‘ne’ fleksibilizaciji”, poručile su s prosvjednog skupa kojim je u Zagrebu obilježen Međunarodni dan žena.

“Žene su i dalje diskriminirane na različite načine, osobito na tržištu rada, a i u politici”

Dan žena podsjetnik je na 8. ožujka 1908. godine kad je 15 tisuća žena zaposlenih u newyorškoj tekstilnoj industriji prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i bolje uvjete rada. Danas, više od 100 godina kasnije, ista slika: “Žene su i dalje diskriminirane na različite načine, osobito na tržištu rada, a i u politici”.

Tezu predsjednika Ive Josipovića potvrđuju i konkretne brojke. U Hrvatskom saboru svega je 24 posto žena, pet posto je županica, osam posto gradonačelnica, a na čelnim funkcijama u poduzetništvu je njih 25 posto. Pravo žena na potpunu ravnopravnost s muškarcima još uvijek nije ostvareno, slaže se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

“Žene se danas uglavnom zapošljavaju na određeno vrijeme, a poslodavci izbjegavaju zaposliti žene u fertilnoj dobi ili one koje već imaju djecu”

“Žene se danas uglavnom zapošljavaju na određeno vrijeme, a poslodavci izbjegavaju zaposliti žene u fertilnoj dobi ili one koje već imaju djecu”, kaže Ljubičić.

Potrebno je uključiti žene u sve razine vlasti, u ravnopravno sudjelovanje i donošenje odluka poruka je koju su uoči Dana žena poslali potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i šef Sabora, Josip Leko. “Pravo na angažman mora biti jednak bez obzira na spol”, rekla je Pusić.

“Bez podizanja svijesti u društvu o ulozi žene i njihovoj ravnopravnosti s muškarcima teško je zamisliti napredak na tom području zaštite ljudskih prava”, poručio je Leko.

A prvi među jednakima, predsjednik Josipović, to zna, pa zaključuje: “Moram se malo pohvaliti i reći da u ovom uredu ne samo da je jednaka zastupljenost žena nego one i dominiraju brojem, pa i na onim najistaknutijim funkcijama… osim jedne. Ali to je stvar izbora”, kaže Josipović.

“Unatoč pozitivnim zakonima, žene u Hrvatskoj nisu ravnopravne”

Iako je zapadna civilizacija u posljednjih nekoliko desetljeća puno napravila na mijenjanju položaja žena u politici i društvu, ne možemo biti zadovoljni s ulogom i ravnopravnosti žene u društvu, rečeno je danas na tribini “Žene u hrvatskom društvu i politici”, koju su Nacionalni forum i HSLS organizirali povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena. “I Hrvatska je učinila niz pozitivnih društvenih promjena i donijela niz pozitivnih zakona, no žene još uvijek nisu ravnopravne”, istaknuo je predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić.

Naglasivši da rezultati popisa stanovništva iz 2011. govore da su prvi put u povijesti žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ustvrdio je da društvo kakvo smo stvorili ne ostavlja ženi priliku da nakon obaveza na poslu ima slobodno vrijeme kada bi se mogla baviti politikom.

Žene u politici su manje agresivne, puno su lojalnije i predanije svojem poslu, rekao je Gabrić te kao primjer dobre prakse, odnosno dobre zastupljenosti žena u politici naveo Švedsku, Norvešku, Finsku i Dansku.

Članica predsjedništva Nacionalnog foruma Monika Begović iznoseći usporedbu zastupljenosti žena zastupnica u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru, kazala je kako je karakteristično za postkomunističke zemlje da zbog rada na imidžu, u Europski parlament šalju više žena nego što ih imaju u nacionalnim parlamentima.

Tako je primjerice u Mađarskoj zastupljenost žena u nacionalnom parlamentu 8,5 posto, dok ih u Europskom parlamentu imaju 40 posto.

Omjer naših zastupnika u Europskom parlamentu je ravnomjerno raspoređen između muškaraca i žena, 50:50 posto, dok je zastupljenost žena u Hrvatskom saboru prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora 25 posto.

Pomak je ipak napravljen, 1992. je u Saboru sjedilo 5,8 posto žena, 1995. sedam posto, 2000. 22,5 posto, 2007. 20,26 posto žena, rekla je Begović.

Žene HNS-a svim ženama: Idite hrabro naprijed

Žene zagrebačke organizacije Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata (HNS) i Ženske inicijative te stranke obilježile su danas u središtu Zagreba Međunarodni dan žena, uz poruku ženama da idu hrabro naprijed i pokažu da mogu sve.
“Nije samo to jedan dan u godini. To je jedan dan kada se sjetimo žena, ali nadam se da se svi oko nas sjetimo svojih majki, žena s kojima radimo i vodimo računa i trebamo voditi računa. Žene mogu sve, pokazujemo da možemo sve i treba hrabro naprijed i u ovome svijetu koji nas baš ne mazi pokazati da možemo sve”, poručila je ženama predsjednica zagrebačke gradske organizacije HNS-a i članica Predsjedništva stranke, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Na upit novinarke što znači biti žena u politici, Mrak Taritaš je rekla da “žena u politici znači raditi malo više nego što to inače trebate raditi. To znači biti oprezan, znači imati oko sebe dobre suradnike, znači imati i dobre suradnice. Meni je nešto lakše, jer zaista imam veliku pomoć i naše predsjednice stranke i prve potpredsjednice Vlade Vesne Pusić i kolegice, ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Nama trima je možda malo lakše, dakle HNS u Vladi participira, od četiri žene, tri žene su iz HNS-a i možda je nama malo lakše jer jedna drugoj pomažemo”, istaknula je.

Članica Predsjedništva HNS-a i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je kako je “ovo za nas dan kada moramo sve mi razmisliti, vidjeti što želimo i znati da smo dovoljno sposobne, malo uliti same sebi samopouzdanja jer to nam ne može učiniti nitko drugi. Mi moramo preći granice koje imamo u sebi, mi moramo biti solidarne između sebe”, istaknula je.

“Bavite se svim mogućim funkcijama koje su javne, to ne mora biti politika, tamo gdje možete dići društveni standard, gdje će briga za obitelj, briga za starije, briga za bolesne biti dio obaveznog društvenog sustava, a neće pasti na vaša osobna leđa”, poručila je Zlatar Violić ženama.

“S najavljenim promjenama u školstvu najviše će stradati žene”

Među nastavnim osobljem u školama većina su žene, 85 posto u osnovnim i 66 posto u srednjim školama, a upravo će žene najviše stradati provođenjem najavljenih promjena u školstvu, smanjenjem punog radnog vremena za učiteljice glazbene kulture, tajnike i računovođe u manjim školama te ugrožavanjem radnih mjesta kod ‘outsorcinga’ među spremačicama, domarima i kuharicama, upozorio je danas Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. Promjenama koje su najavljene u školstvu ništa neće biti kao dosad, to nije reorganizacija školstva nego likvidacija javnog školstva kakvog smo poznavali u Hrvatskoj, rekao je predsjednik “Preporoda” Željko Stipić na konferenciji za novinare u povodu Međunarodnog dana žena.

Ministar Jovanović ne želi čuti mišljenje onih koji školstvo osjećaju na drugačiji način od njega, a važno je razumjeti da te promjene ne pogađaju samo nastavnike, nego sve zaposlene u školi, istaknuo je Stipić, napomenuvši da je spreman na dijalog i drugačija rješenja. Ako se prihvati predloženi Pravilnik o tjednim obvezama učitelja i stručnih suradnika, samo će ih 25 posto moći računati na punu normu i plaću, a najveći broj učiteljica glazbenog će s punog radnog vremena pasti na nepuno, a plaće bi im se smanjile između tisuću i tri tisuće kuna.

Profesorice glazbenog iz osnovnih škola Trnjanska i Jordanovac Renata Barac i Gordana Todling ističu da njihov posao nije samo nastava, već i izvannastavne aktivnosti, vođenje zbora, orkestra ili djece na koncerte. Todling upozorava da novi pravilnik ne spominje Hrvatsku glazbenu mladež koja organizira koncerte za učenike. Djeca više neće moći uživati u ljepoti glazbe, a to je poraz za sve nas koji s ljubavlju radimo ovaj posao, dodala je. Prema novom Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno tehničkim poslovima, matične škole s manje od 150 učenika, kojih je 140, od jeseni više ne bi imale tajnika i računovođu u punom nego s pola radnog vremena, čime je ugroženo oko 300 radnih mjesta.

Svetlana Markotić, računovotkinja iz Osnovne škole Kupljenovo, kaže da će njihova škola ući u tu kategoriju ako se samo troje učenika manje od tog broja upiše iduće godine, a pritom nitko ne razmišlja o obujmu posla koji svakodnevno obavljaju. Po tome bi trebali raditi za 2300 kuna, kuharice možda i za 1700 kuna, a već sada ne stignemo obaviti sve za osam sati, naglasila je. U osnovim i srednjim školama na poslovima čišćenja radi 6,5 tisuća spremačica za nešto više od tri tisuće kuna. Među Mjerama za smanjenje proračunskog deficita Vlade je i provedba ‘outsorcinga’ za spremačice u školama što će, rečeno je, dovesti do straha od gubitka radnog mjesta, obveze čišćenja većih prostora od propisanih, smanjenja ili neisplate plaća, gubitak sindikalne zaštite.

“Mi nismo samo spremačice, čuvamo djecu na porti dok roditelji ne dođu po njih, tješimo ih kad plaču, pronalazimo im izgubljene stvari, brinemo o svemu”, napomenula je Blanka Šestić, čistačica Osnovne škole Petra Zrinskog. Ako se ostvare najave plaća bi nam sigurno bila smanjena, a svi smo u kreditima, škole bi time izgubile dušu, istaknula je. “Preporod” će uputiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta konkretne prijedloge kojima bi se ublažila predložena rješenja, ako ih se pozove odazvat će se u rad Povjerenstva koje radi na Pravilniku, a već su i ranije službeno uputili svoje primjedbe.