Žene su u dokumentima UN prepoznate kao politička, ekonomska i statusna manjina, a Republika Hrvatska se potpisom na Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena obvezala ne samo na donošenje zakonskog okvira koji jamči ravnopravnost spolova, već i na provođenja mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije iz prakse i običaja.
Budući da je žena 51 posto u ukupnom stanovništvu, smatramo da one trebaju izaći iz začaranog kruga političke, ekonomske i statusne manjine te steći ravnopravno mjesto u svim društvenim procesima.
Stoga Ženska mreža Hrvatske za osnovne ciljeve svojega javnoga zalaganja određuje
– sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju
– ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
– socijalnu sigurnost
– zaustavljanje nasilja nad ženama
– politiku ravnopravnosti i tolerancije
Sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju
Žene čine 51,5 posto ukupnog stanovništva i, kad su u prilici, bolje zastupaju ženske interese zbog čega je vrlo važno da ih na mjestima odlučivanja bude barem 30 posto. Zato …
… zahtijevamo:
– podjelu odgovornosti u kući i državnoj vlasti
– ženske kvote u izvršnim tijelima političkih stranaka, na kandidacijskim listama na koje se naizmjenično navode kandidati oba spola na svim listama, te na svim razinama vlasti.
– mjere za cjelovito i realno prikazivanje žena u javnosti, sankcioniranje i dokidanje seksizama, predrasuda i stereotipiziranja.
Ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
Zato što je ženska nezaposlenost i rad na crno u porastu, zato što su zbog lošeg vrednovanja njihova rada žene prisiljene raditi više poslova, premda kod kuće obavljaju neplaćene poslove i tako, kao i ostali, pridonose nacionalnoj ekonomiji …
… zahtijevamo:
– uvođenje mjera poticanja zapošljavanja žena na radnim mjestima u skladu s njihovim obrazovanjem
– kreditiranje samozapošljavanja žena pod povoljnim uvjetima, s malim kamatama i odgodom plaćanja duga
– smanjenje stopa poreza kako bi se rasteretilo gospodarstvo čija kriza pogađa siromašnije i srednje slojeve čiju većinu čine žene
– organizirano osposobljavanje žena za rad sa suvremenom tehnologijom
– mjere za sprečavanje dobne diskriminacije žena prilikom zapošljavanja
– uvažavanje specifičnih problema seoskih žena, njihovog doprinosa obiteljskoj zaradi i s tim u skladu vrednovanje njihova neplaćenog rada
– radno zakonodavstvo koje štiti žene od seksualnog ucjenjivanja, uznemiravanja i napastovanja na poslu.
Socijalna sigurnost
Socijalna politika u Hrvatskoj ne daje kvalitetne odgovore na aktualnu krizu u zemlji. Nezaposlene žene, samohrane majke, seoske žene, žene treće dobi i žene s posebnim potrebama ne uživaju skrb kakva im je potrebna. Radno sposobnim a nezaposlenim ženama, na primjer, ograničena je mogućnost dobivanja socijalne pomoći, a seoske žene praktički i ne mogu ostvariti socijalnu zaštitu. Zato …
… zahtijevamo:
– smanjenje dijela državnog proračuna za vojsku, tajne službe i policiju i njegovu prenamjenu u socijalne i zdravstvene svrhe, za školstvo i poboljšanje ekonomskog statusa žena
– socijalnu državu te socijalnu politiku koja će zadovoljiti potrebe specifičnih potreba žena
– jasno definirane zakonske okvire pomoći ženama
– umjesto sužavanja socijalnih prava ostvarivanje i efikasno provođenje socijalnih zakonskih prava
– stvarnu saborsku kontrolu predviđenih i utrošenih sredstava za socijalnu zaštitu
– socijalnu sigurnost za seoske žene, njihovo pravo na dostatnu zasluženu mirovinu
– omogućavanje dopunskog rada čiji iznosi prate troškove života bez plaćanja dopunskih poreza i doprinosa te bez gubitka ili zamrzavanja stečenih mirovinskih prava za žene umirovljenice
– dostupne jaslice i vrtiće za sve, njihov rad u dvije smjene, a za djecu samohranih majki i onu iz siromašnih obitelji besplatne usluge
– dječji doplatak koji prati troškove života, redovito se isplaćuje; također redovita isplata istovjetnih naknada za nezaposlene žene
– dostupne informacije o socijalnim pravima.
Dostupan pobačaj i kontracepcija te sigurna zdravstvena zaštita žena
Razina zdravstvene zaštite pada a s tim u skladu sve se češće uskraćuju prevencija, specijalistički pregledi, bolničko liječenje, lijekovi. Takva situacija posebno utječe na žene, njihov radni i privatni život. Potom, prve zdravstvene usluge koje je Fond zdravstvenog osiguranja prestao sufinancirati jesu kontracepcija i pobačaj koji su se stoga komercijalizirali, a često su i nedostupni. Budući da žena ima pravo odluke o tome želi li, kada i s kim rađati djecu, kontracepcija i pobačaj moraju biti legalni, sigurni i teritorijalno i financijski dostupni svim ženama. Državna politika i Crkva zagovaraju zabranu pobačaja što predstavlja nedopustiv pritisak na ginekologe/inje i same žene. Zato …
… zahtijevamo:
– medicinski siguran i besplatan pobačaj u svim županijskim bolnicama, oštre i lako provedive sankcije za one koje to odbijaju na zahtjev žene učiniti
– dostupnu i besplatnu kontracepciju prema izboru žene
– lako dostupnu sterilizaciju i umjetnu oplodnju
– javnu kampanju o važnosti upotrebe kontracepcije i zaštiti od spolno prenosivih bolesti
– besplatna savjetovalište o kontracepciji
– liberalni spolni odgoj u vrtićima, osnovnim i srednjim školama
– ginekologe/inje koji/koje poštuju potrebe žena i ne nameću svoje osobne stavove i moralne i religijske norme
– veća sredstva iz državnog proračuna namijenjena prevenciji (napr. testovima za rano otkrivanje raka grlića maternice, mamografijama, ultrazvuku dojki itd), općem i reproduktivnom zdravlju žena i općem zdravstvenom obrazovanju
– dosljednu primjenu postojećih zakona koji se tiču zdravstvene zaštite i njihovo poboljšanje radi postizanja više razine zdravstvene sigurnosti
Zaustavljanje nasilja nad ženama
Od rata, u militariziranoj atmosferi, raste nasilje nad ženama. Žensko savjetovalište, jedan od mnogih telefona za pomoć, mjesečno prima više od 260 poziva. U Hrvatskoj ne postoji krivičnopravna zaštita žena od obiteljskog nasilja. Jedino sklonište za žene žrtve nasilja u Hrvatskoj ima neizvjesnu financijsku budućnost. Zato …
… zahtijevamo:
– zaštitu žena žrtava nasilja pomoću nezavisnih, autonomnih od države financiranih savjetovališta, SOS telefona, skloništa te grupa samopomoći
– besplatne zdravstvene preglede, liječenje i psihološku podršku za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje
– krivično pravnu zaštitu žena izloženih obiteljskom nasilju, donošenje zakona o obiteljskom nasilju i osnivanje posebnog obiteljskog suda
– edukaciju zaposlenih u državnim institucijama (centrima za socijalni rad, policiji, sudstvu, školstvu i zdravstvu) o problemu nasilja nad ženama
– osnivanje posebnih policijskih odjela za slučajeve nasilja nad ženama u kojima će raditi žene
– javnu kampanju protiv nasilja nad ženama financiranu iz državnog proračuna
– vođenje službene statistike o nasilju nad ženama pri državnim institucijama Državni zavod za statistiku, policija, zdravstvene ustanove, sudovi, tužilaštva) po kriteriju spola i srodstva s nasilnikom.
Politika ravnopravnosti i tolerancije
U društvu se u školskom sustavu napose podržava slika o tradicionalnim spolnim ulogama i takovrsni stereotipi. Štoviše, stereotipiziranje muškoženskih odnosa sve je zastupljenije, a liberalni spolni odgoj nestao je iz nastavnih programa. Istodobno, tolerancija u društvu opada, a nasilje upadljivo raste. Zato …
… zahtijevamo:
– ukidanje spolnih stereotipova u udžbenicima i nastavi te adekvatno vrednovanje uloge žena u povijesti i sadašnjosti
– uvođenje načela nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba nenasilnim putem u osnovne škole
– ukidanje vjeronauka u školama i njegov povratak u konfesionalne zajednice
– demilitarizaciju društva i aktivnu mirovnu politiku
– poticanje i financiranje nevladinog sektora.
